Povratak na pocetnu stranu
Početna    |    Vijesti    |    Linkovi    |    Kontakt    |    English

Vijesti

Spomenar: Praznik mimoze od 1978. do 1984.

Praznik mimoze je tokom skoro pola vijeka mijenjao: vrijeme trajanja, koncepciju, a u skladu sa tim i sadržaje. Ove godine su napravljene nove izmjene – usmjerene na jasnije profilisanje ove manifestacije i osmišljavanje novih sadržaja. Ovaj Spomenar trebalo bi da bude podrška i jednom i drugom, jer u nekim davnim godinama bilo je programa koji bi i danas bili atraktivni …


1512334_10202505091764105_1716321266_n
Praznik mimoze 1978. godine  bio je drugačiji od prethodnih-  Crnogorsko narodno pozorište, Jugoslovensko dramsko, Pozorište na Terazijama i Narodno pozorište iz Mostara odigrali  su više od deset predstava tokom dva mjeseca koliko je trajao Praznik. Od tada su pozorišni programi bili uobičajeni, sve do ove godine, kada se novska fešta vratila izvornom konceptu pučkih svečanosti, maskenbala, karnevala i turističke promocije.

Ako smo se oko pozorišnih programa i usaglasili, ono što pripada Prazniku ostaje Izložba cvijeća, a za nauk i danas može  biti podatak da su likovnu i tehničku postavku Izložbe cvijeća obavili  1978. godine slikari Aleksandar Aco Prijić i Mitko Bulajić.

U parku Centra za naučne skupove (danas Hungest hotel na Toploj) književnik  Sreten Asanović otkrio je bistu nobelovca Iva Andrića, poklon vajara Koka Jovanovića iz Beograda. Tako je nastavljena akcija Turističkog saveza Boke i Herceg Novog – svake godine po jedna bista književnika koji su živjeli i radili u ovom gradu.  Narednih godina otkrivene su biste:  Alekse Šantića, rad-poklon akademskog vajara Marijana Kockovića iz Dubrovnika, Marka Miljanova, rad akademskog vajara iz Beograda Nebojše Mitrića..  Ovu akciju bi svakako trebalo nastaviti i odužiti se Luki Tomanoviću, Zuku Džumhuru, Danilu Kišu, Dušanu Kostiću, Borislavu Pekiću…

Dobra zamisao bilo je i otvaranje  Cvjetnog centra u Igalu, koji je  između ostalog trebalo da bude podrška  februarskoj manifestaciji i podizanju novih plantaža mimoze, koje nam i danas nedostaju.

Medijska promocija te 1978.  bila je odlično osmišljena. Direktni prenos programa  iz  Novog i sa rivijere  organizovan je u "Zelenom megahercu”, zajedničkoj emisiji koju su realizovali  Radio Beograd, Radio Zagreb, Radio Sarajevo i Radio Titograd. Deseti, jubilarni "Praznik mimoze”   trajao je rekordno,  od 12. januara do 15. marta. Pet otvorenih hercegnovskih hotela bilo je u tom periodu popunjeno do posljednjeg mjesta. Samo izložbu cvijeća obišlo je  18.000 posjetilaca.   Prvi put organizovan je međunarodni aeromiting, letenje zmajevima sa Radovštaka u Kutsko polje kao i smučarski kup na Orjenu. I ovi programi mogli bi doprinijeti atraktivnosti sportskih sadržaja Praznika mimoze.

Uspješnost nekadašnjih Praznika mimoze nesporno se naslanjala i na pravovremeno planiranje.Danas kada većinu festivala planiramo u poslednji čas, zvuči nevjerovatno, ali je  tačno: program Praznika mimoze za 1980. utvrđen još u septembru 1979. godine, samo šest mjeseci nakon razornog zemljotresa.

Da li zbog dobre pripreme, pravovremeno  osmišljenih i najavljenih  programa, tek 1981. godine na Praznik mimoze stižu prvi put organizovano veće grupe turista iz Holandije, Italije i Slovenije.

Prva  sjednica Odbora za proslavu "Praznika mimoze 82” održana je 16. oktobra 1981.godine jer je ta godina bila u znaku obilježavanja  600 godina od osnivanja Herceg Novog. Već na toj sjednici  utvrđen je okvirni program "Mimoze” za  1982.   Te godine je uz brojne programe u znaku šest vjekova grada  organizovano prvi put  i takmičenje u ronjenju. Danas je to u svijetu atraktivna disciplina. Mi smo je zaboravili.

Rezultat ovakvog angažmana nagrađen je u  velikoj jugoslovenskoj akciji "Ljeto 83” – Herceg Novi je dobio najviše turističko priznanje "Zlatnu amforu”, a među deset najboljih turističkih radnika Jugoslavije na drugom mjestu je bio Novljanin  Ilija-Žile Budeč. Priređen je prvi susret klapa Boke Kotorske i takmičenje najboljih barmena Jugoslavije.

Po Olimpijskim igrama održanim u Sarajevu, pamti se 1984. godina u istoriji zajedničke države.  Mediji su pisali: „među  mnogobrojnim gostima iz cijelog svijeta najveće iznenađenje priredili su stanovnici Herceg Novog. Oni su iz svog grada u Sarajevo preselili jedan cijeli prazinik – Praznik mimoze”.  U Sarajevo je otputovalo 160 izvođača iz Novog – Gradska muzika, trombonjeri, "Bokelji” , "Exodusi”, maske.  U Herceg Novom je organizovan "predolimpijski maskembal”. Sarajevo je ansamblu "Mimoze”, kako su i novine pisale, dalo  sve ključeve grada, otvoren je u tom gradu  "Kabare-Mimoza”,goste su dočekivale dvije djevojke, u crnogorskoj i  bokeljskoj nošnji. Mjesto u Kabareu – Mimoza trebalo je rezervisati danima unaprijed…

Biće nastavljeno…

Izvor: Radio Herceg Novi



Back to top
Copyright Turisticka org. Herceg Novi

Privacy Policy
Terms & Conditions of Use
Back to top